Po meni Zakon (u sekciji u kojoj se opisuju obeležja na putu) i Pravilnik (o saobraćajnim znacima) ne prave kvalitativnu razliku između znaka STOP i OBRNUOG TROUGLA.
Poneki linkovi (
http://sr.wikipedia.org/sr-el/Drumski_saobraćaj ) ih i stavljaju jedan u uz drugog, uz opasku da je kod STOP obavezno i zaustavljanje. Pravilnik ih takođe opisuje jedan ispod drugog u sekciji "Znakovi izričitih naredbi".
Koji je kriterijum za postavljanje jednog u odnosu na drugi znak, kad oba suštinski znače da si na sporednom putu i da moraš propustiti vozila na glavnom putu? Najverovatnije preglednost, da bi se u korenu obeshrabrila (kod znaka STOP) svaka vrsta sopstvene arbitraže, mogu proći/ne mogu proći. Ponekad je i STOP malo, pa se na kritičnim mestima prave i veštački "ležeći policajci" 100-njak metara ispred magistralnog puta, npr. 3 uzastopna, pa 2 uzastopna, pa 1 - ne bi li i fizički sprečili da neko sa relativno kvalitetnog seoskog puta uleti poprečno na magistralni, jer je uočljivost tog puta minimalna. Ovakvo nešto postoji u Požarevcu i svaka čast onome ko se dosetio kako da dodatno osigura izletanja iz bilo kog subjektivnog ili objektivnog razloga.
Da se razumemo, ja nisam pristalica da se pravilom desne strane ili presecanja putanje razrešava konflik između STOP-a i OBRNUTOG TROUGLA, voleo bih da u nekom novom Pravilniku jednom rečenicom pojasne značenje STOP-a, baš onako kako većina vozača i čini - a to je da se stoji dok i poslednje vozilo ne ode svojim putem. Čak i dominantna crvena boja znaka psihički utiče na vozača.
Ipak, onako kako sada piše, sumnjam da bi neko mogao na sudu da dokaže niži prioritet kretanja kod vozila sa STOP-om, u odnosu na OBRNUTI TROUGAO.