http://www.politika.co.yu/cyr/tekst.asp-t=18261&r=40.htm
U PRIPREMI ZAKONI O VOJSCI I CIVILNOJ SLUŽBI
U Vojsku u 19. godini
Studenti u vojnoj uniformi posle isteka apsolventskog staža. – Otkup za mladiće s boravišnim vizama. – Civilna služba se seli na republički nivo
Ministarstvo odbrane priprema dugoočekivani Nacrt zakona o vojsci koji predviđa dosta izmena za buduće vojne obveznike, a u pripremi je takođe i poseban Zakon o civilnoj službi kojim će se ona izmestiti iz Ministarstva odbrane u neko od ministarstava vlada država članica. Jedna od ključnih promena jeste da se ponovo pomera donja starosna granica za odlazak u vojsku sa navršenih 19 godina, umesto sa dvadeset jednom kao što je sada. Studenti će ubuduće morati da budu odgovorniji, jer će oblačenje uniforme moći da odlažu najkasnije do isteka apsolventskog staža. Do sada je važilo pravilo odlaganja vojnog roka do završetka školovanja, a najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj pune 27 godina što je znatno komplikovalo uručivanje poziva i povećavalo troškove zbog izbegavanja vojne obaveze.
Što se tiče naših državljana u inostranstvu i tu se razmišlja o jednoj krupnoj promeni, a odnosila bi se na one koji tamo imaju stalni boravak, rade i imaju porodice. Naime, zakonodavno-normativni odsek Ministarstva odbrane, kojim rukovodi sekretar ministarstva Milana Rakić, kad je reč o pripremi Nacrta Zakona o vojsci ozbiljno razmišlja da samo za tu kategoriju bude uvedena mogućnost otkupa vojnog roka.
Jedan od članova ovog tima, pukovnik Petar Radojčić, načelnik Uprave za obaveze odbrane očekuje da će predlozi zakona biti završeni u maju, kako bi pre početka godišnjih odmora mogli da uđu u skupštinsku proceduru, a trebalo bi da budu usvojeni najkasnije do kraja ove godine, ukoliko ne bude problema s nadležnošću Skupštine SCG. Osim toga, naša obaveza kao zemlje članice Saveta Evrope jeste da najkasnije do aprila naredne godine imamo poseban zakon o civilnoj, odnosno – kako će se ubuduće zvati – alternativnoj službi.
Alternativni vojni rok
Komentarišući najavljene promene, pukovnik Radojčić ističe da je za mlade ljude da vojni rok odsluže posle srednje škole, a ne da razmišljaju o izbegavanju vojne obaveze dok studiraju.
– Kad se radi o regrutima u inostranstvu, smatram da treba pružiti mogućnost onima koji imaju stalno boravište i stalni posao da otkupe vojni rok kako ne bi dovodili u pitanje svoju egzistenciju, ali ta mogućnost ne bi bila opšta. Po rečima pukovnika Radojčića, ubuduće će uvođenje u vojnu evidenciju biti u godini punoletstva, a ne kao do sada u 17. godini, dok će se lekarski pregledi i regrutacija obavljati šest meseci do godinu dana pre odlaska u vojsku, a ne obavezno sa 18 godina, jer u međuvremenu može da dođe do promene zdravstvenog stanja, što otežava evidenciju sposobnih za uput.
Ministarstvo odbrane pokrenulo je nedavno inicijativu da se nadležnost za civilno služenje vojnog roka izmesti iz ovog ministarstva i prepusti vladama država članica. Konačnu odluku o tome doneće Savet ministara, pošto prethodno vlade Srbije i Crne Gore odluče koja će resorna ministarstva zadužiti za brigu o civilnoj službi. Ovakav potez Ministarstva odbrane motivisan je činjenicom da je većina zemalja u tranziciji, kao i na Zapadu, alternativnu službu prepustila ministarstvima za rad i socijalnu politiku ili pravdu, a negde, kao u Sloveniji, ministarstvu unutrašnjih poslova.
Sagovornik „Politike” takođe napominje da je u opticaju predlog da se i u Srbiji i u Crnoj Gori osnuje Agencija za civilnu zaštitu, čeka se odgovor vlada, tako da ima logike da ta Agencija bude nadležna i za civilnu službu. Jer, mladiće na alternativnom vojnom roku treba osposobiti prvenstveno za delovanje u vanrednim okolnostima – za evakuaciju i spasavanje ljudi, materijalnih sredstava i kulturnih dobara.
Radna obaveza
– Ministarstvo odbrane nikada nije osporavalo pravo na prigovor savesti, pa neće ni ubuduće. Želimo da čujemo i mišljenja nevladinih organizacija, da koristimo i iskustva drugih zemalja i njihove regulative, naravno, uz uvažavanje naših okolnosti – kaže Radojčić i ističe:
– Ovim promenama napravićemo značajan korak napred i bićemo pri vrhu evropskih i država koje su u tranziciji. Recimo, u Italiji se zahtev za alternativnu službu rešava od 12 do 15 meseci, dok je kod nas rok svega 30 dana. U Češkoj, Rumuniji i Bugarskoj civilna služba traje po 24 meseca, a kod nas će ostati 13 meseci, a vojni rok osam, ako to prihvati parlament.
Ministarstvo odbrane će zadržati određene nadležnosti u pogledu civilne službe, ali biće samo u obavezi da evidentira omladince, da ih uputi na lekarski pregled i regrutuje.
– Kad se regrut izjasni za civilnu službu, on podnosi zahtev vojnoteritorijalnom organu, koja ga prosleđuje komisiji određenoj od resornog ministarstva. Kad komisija donese rešenje, nama šalju izveštaj i skidamo ta lica s vojne evidencije. Oni neće biti vojni obveznici, zvaće se obveznici civilne zaštite ili radni obveznici, a biće raspoređeni u jedinice civilne zaštite ili u neki radno-tehnički sistem. Od najvišeg pravnog akta zavisi da li će ovo pravo imati i vojnici na služenju vojnog roka i vojni obveznici nakon služenja vojnog roka. Za sada je pravo Ustavnom poveljom dato samo regrutima.
Da li će ovakva rešenja ugroziti brojnost rezervnog sastava?
– Mi sada imamo nekoliko stotina hiljada pripadnika rezervnog sastava koji nemaju ratni raspored. Trend je da se smanjuje broj ratnih jedinica. Kad se vojska profesionalizuje. pitanje je kako ćemo osposobljavati deo građanstva za rezervni sastav, da li će to biti kao u Švajcarskoj gde periodično za vreme godišnjeg odmora ili tokom vikenda pohađaju obuku u nastavnim centrima. Poznato je da je u SAD postoji rezervni sastav kao Nacionalna garda i da njeni pripadnici odlaze u krizna područja. Tako će i kod nas vojne obaveze biti i kada budemo imali profesionalnu vojsku, a njen rezervni kadar, pored građana koji se opredele za rezervni sastav, popunjavaće se možda i iz dela policije i od penzionisanog vojnog kadra – zaključuje pukovnik Petar Radojčić.
-----------------------------------------------------------
Medicinske ustanove neće civile
Od oko šeststo ustanova u SCG u kojima je propisano civilno služenje vojnog roka čak 40 odsto nije želelo da produži ugovore sa Ministarstvom odbrane, jer su po novim propisima obavezne da refundiraju troškove regruta za plate i prevoz.
Inače, ovaj spisak ustanova Ministarstvo odbrane je nedavno proširio na oko hiljadu ustanova, ali s novima na listi tek predstoje razgovori o potpisivanju ugovora. Na listu je nedavno uvršćen i Novosadski univerzitet, a očekuje se da će se uskoro civilni rok moći da se služi i na Beogradskom i Kragujevačkom univerzitetu. Inače, među ustanovama koje ne žele dalju saradnju sa Ministarstvom odbrane najviše je medicinskih, a najzainteresovanija su komunalna preduzeća.
Dragoljub Stevanović
[url][url][url][/url]
[url]
He who dares...