Pokušaću ja da objasnim.
Naime dan kako ga mi računamo predstavlja zapravo Sunčev dan. To je vreme za koje Sunce opiše pun krug krećući se po nebeskoj sferi. Trajanje Sunčevog dana
neznatno varira (to je taman ono pomeranje časovnika leti i zimi) zbog toga što se Zemlja po svojoj putanji ne kreće uvek istom brzinom, pa su zbog toga časovi naštelovani na srednji Sunčev dan koji iznosi
tačno 24h. Ovaj podatak što ste vi našli - 23h 56' (prava vrednost je zapravo 23h 56' 4'' ali nebitno) predstavlja zvezdani dan, tj. vreme za koje zvezda opiše jedan pun krug na nebeskoj sferi. Odakle potiče ta razlika? To je posledica velike udaljenosti zvezda od nas, pa na njih zanemarivo malo utiče okretanje Zemlje oko Sunca. Za razliku od toga, Sunce je dovoljno blizu Zemlji da ovaj uticaj ne bi bio zanemariv, i to je upravo ta razlika od 4'.
Druga stvar je godina, to nema veze sa ovim, ali pošto je neko pomenuo da razjasnim i to. Period Zemljine revolucije iznosi 365d 5h 48' 46'', odnosno 365.2422 dana. Znači, svake četvrte godine bismo "izgubili" jedan dan pa zato postoji 29. februar. E sad ovom računicom na svakih 128 godina "gubimo" jedan dan, odnosno 3 dana za 400 godina. Zbog toga se u prošlosti početak godine s vremena na vreme morao veštački podešavati (tako je bilo na saboru mislim u Nikeji 325. godine), u vreme važećeg Julijanskog kalendara. Kasnije je papa Grgur XIII 1582. godine na savet astronoma čini mi se da se zvao Lilio uveo Gregorijanski kalendar gde je ova "greška" ispravljena tako što su u periodu od 400 godina tri prestupne pretvorene u proste, što je postignuto na taj način da ukoliko se godine završavaju sa dve nule onda su prestupne samo ako su deljive sa 400, u suprotnom nisu. Ovakva godina traje 365.2425 dana i duža je od "prave" za 0.0003, ali to je neznatno s obzirom da će narasti na jedan dan tek za 3000 godina.
E da, evo još malo priče o tome. Izvesni Milutin Milanković je na Kongresu pravoslavnih crkava u Carigradu 1923. godine predložio još precizniji kalendar. Njegova ideja sastojala se u tome da je svaka godina koja nije deljiva sa 100 a deljiva je sa 4 prestupna, a od onih koje su deljive sa 100 pestupne bi bile one čiji broj stotina podeljen sa 9 daje ostatak 2 ili 6 (npr. 2000, 2400, 2900...). Računicu prepuštam vama.
Eto, malo sam se pravio pametan, nadam se da niko ne zamera :)
Ljubičice crvena, što si plava kô zelena trava.