Citat:
P.S.Tokom testiranja moj primerak je hvatao radio Bukurest, dok nisam promenio
trimer na ulazu...
@ELFI,
Radio Bukurešt će da ti hvata svako pojačalo kad je loše napravljeno, bilo bazirano na cevima, germanijumu ili slicijumu, silicijum karbidu ili šta god.
To je stvar gradnje a ne vrste aktivnih elemenata.
------------------------------------------------------
@Boro,
Germanijumsko pojačalo se pravi skoro isto kao i silicijumsko. Malo se promene neke vrednosti otpornika zbog manjeg Vbe kod Germanijuma. Tranzistor koji radi temperaturnu stabilizaciju mirne struje (onaj koji se montira na hladnjak blizu izlaznim trandžama) takođe treba da je germanijumski.
Germanijumski tranzistori snage su nešto sporiji od njihovih silicijumskih kolega, imaju manji napon saturacije, dosta su osetljiviji na visoke temperature i treba ih održavati dobro ohlađenim.
Germanijumska pojačala mogu da sviraju skoro isto kao silicijumska, osim malo siromašnijih najviših visokih tonova, mada se i to jakim FB može dovesti na isti nivo. U odsustvu jakih NFB germanijum svira "toplije" zbog prirodno manje bogatih visokih tonova.
Vrlo su ekonomična kod primene izlaznih trafoa jer imaju malen napon saturacije pa mogu iskoristiti napajanje maltene do "poslednjeg volta". Kada imaju izlazni trafo mogu jako podsećati na "lampaše"
Sa jakom globalnom NFB, bez izlaznog trafoa, uz malo truda i trimovanja mogu se napraviti silicijumski i germanijumski ili direktno spregnuti cevni (bez trafoa) pojačavači koji zvuče POTPUNO ISTO.
Sa smanjenjem globalne NFB počinju da se pojavljuju "lični karakteri" komponenti od kojih je amp građen.
Postoji masa ljudi koji voli "lični karakter" ampa (i nemam ništa protiv njih, jer to je njihovo zadovoljstvo), osim što se tehnički ne sme pomešati nisko izobličenje i "lični karakter", a svako treba da uživa u onom što mu prija.
Za "lični karakter" amp MORA imati povišena neka izobličenja, ma kog tipa ona bila. U izobličenja spada sve ono što dovodi do bilo kakve razlike ulaznog i izlaznog signala, u amplitudnom i frekventno-faznom domenu.
Dakle, izobličenja su: bilo kakva razlika po amplitudi, nizu harmonika, faznom pomeraju...
U prevodu, pojačala bez izobličenja ne postoje a ona pojačala kod kojih su izobličenja manja, u audiofilskom i "audiofilskom" svetu se deklarišu kao: "precizna", "suvoparna", "hladna", "neemotivna", dok ona koja imaju izvesna izobličenja, namerno nameštena da pobude prisećanje na starije tehnologije, deklarišu se kao: "topla", "emotivna", "karakterna", "pevljiva" i tako dalje... Te deklaracije su lične i ne mogu se svesti u merljive stvari već u stvari ličnih ukusa pojedinaca ili grupa ljudi.
Izobličenja ne obuhvataju samo amp, već sveukupan sistem od izvora do naših ušiju, što se često zaboravlja...
Na žalost, mi ljudi smo prilično nezgodna bića i imamo jaku sklonost svrstavanja u grupe ili klanove oko nečeg.
Kao što su nepomirljiva opozicija "zvezdaši" i "partizanovci", i ako su oba tima odlična, tako su u audiofilskom i "audiofilskom" svetu, u vezi pojačavača, često nepomirljivi klanovi između: topologija, radne tačke ampa, tipa povratnih veza, vrste komponenata, kablova, kondenzatora...
Vlasnici i ostrašćeni korisnici audio sistema, jednostavno moraju, jer to je jače od njih, da intimno opšte sa svojim audio spravicama, u smislu ličnog doniranja male količine "sopstvenog genetskog materijala" - svom sistemu.
Iz tog razloga je veća verovatnoća da vas pojede polarni medved u centru Beograda, nego da sretnete ženu audiofila. Audiofilizam = oplođenje, tipično muška stvar :-)
To se naravno ne radi nikakvim direktnim polnim opštenjem sa svojim sistemom :-), već se lično oplođivanje dodaje sistemu tako što se, u odnosu na neki uobičajeni koncept, izvrši neki lični miks komponenti, delova sistema, žičica, kondenzatora, konektora, postora i ko zna još čega.
Naravno, posle lične reorganizacije sopstvenog sistema vlasnik je spreman za igricu "čiji je veći".
To je konačno vrlo zabavna igrica i neretko usisava enormne količine novca od igrača...
U mernoj tehnici su nekada pravljeni vrhunski širokopojasni merni ampovi sa germanijumom, kasnije podjednako sposobni sa silicijumom, sa izvesnom komercijalnom prednošću oko cene i masovne proizvodnje Si tranzistora i prednošću da Si može raditi u većem rasponu temperatura a da pri tom zadrži korektne karakteristike. Naravno da je razvoj nastavljen sa onim komponentama koje su komercijalnije i stabilnije pri upotrebi (jači pobeđuju).
Zvuk nekog ampa, ispravnost i kvalitet njegovog rada NE ZAVISI inicijalno od vrste komponenti već od njegove građe i metoda povratnih veza u njemu. "No feedback" pojačala ne postoje ni sa jednom vrstom komponenti jer je onda nemoguće očuvati stabilnost sistema na temperaturne promene. Tu već najveću prednost imaju elektronske cevi ("lampe") jer su temperaturno najstabilnije i tolerišu najslabije NFB, potom Si, a na kraju Ge kao najosetljiviji na temperaturne promene.
Postoje samo pojačala sa globalnom NFB i bez globalne NFB i ta poslednja se često i pogrešno nazivaju "no NFB".
I ona imaju i te kakve NFB, pojedinačno po stepenima, ali nemaju globalnu i o tome se vode rasprave decenijama, a za OBE koncepcije postoje čak i doktorske disertacije koje govore u prilog jedne od koncepcija, prećutkujući pri tom nedostatke (uobičajena priča navlačenja podataka na svoju vodu).
Ključne razlike "no global NFB" i "global NFB" pojačavača su sledeće:
1) "no global NFB":
- pojedinačni stepeni imaju sopstvene jake povratne veze i sam izlaz se delom oslanja na dobro odabranu lineanost izlaznog elementa.
- veoma su osetljiva na promene kompleksne otpornosti potrošača, poput zvučnika, te im NAPON na izlazu jako zavisi od interakcije sa zvučnikom i prostorijom, što je odlična tema za vrlo zabavno igranje "uparivanja" pomenuta tri faktora.
- zbog nepostojanja konačne globalne NFB, stanje na samom izlazu je prepušteno samom sebi, tj. amp "nema svest" o tačnom stanju samih izlaznih klema. Amp je bliži strujnom izvoru, gde su manje promene struje kroz zvučnik, a veće promene napona na njegovim klemama, u odnosu na referentni izvorni signal.
- pošto je i dalje vrlo sporna i za široku polemiku, verodostojnost onog što izađe iz zvučnika, u smislu da li je bitnija manja devijacija struje ili manja devijacija napona, gde svi nekako zaborave interakciju zvučnika sa okolinom i posledice po zvučni potisak, a neosporno je da ni jedan od ta dva razmatrana pravca nije savršen, i dalje ostaje vrlo aktuelna upotreba takozvanih "no global NFB".
2) "global NFB":
- pojedinačni stepeni imaju povratne veze, makar onolike da se očuva sigurna radna tačka i temperaturna stabilnost, izlazni deo ne mora biti perfektno linearan jer ga linearizuje jaka globalna NFB.
- minimalno su osetljiva na kompleksna opterećenja, u smislu verodostojnosti amplitude NAPONA na izlazu. Verodostojnost srazmernosti napona na izlazu, u odnosu na ulazni referentni signal je visoka i devijacija toga se izražava damping faktorom. Što je veći damping faktor - to su manje devijacije napona na izlazu u odnosu na ulaz i na promenu opterećenja.
- postoji čvrsta informacija o stanju NAPONA na izlazu, amp je bliži naponskom izvoru, gde STRUJA može jako varirati u zavisnosti od kompleksnog opterećenja. Dobra srazmernost napona i dalje ne mora značiti dobru srazmernost zvuka koji čujemo te i dalje stoji ona odlična igrica "uparivanja" ampa, zvučnika i prostora...
- ovde ću citirati samog sebe delimično: "pošto je i dalje vrlo sporna i za široku polemiku, verodostojnost onog što izađe iz zvučnika, u smislu da li je bitnija manja devijacija struje ili manja devijacija napona, gde svi nekako zaborave interakciju zvučnika sa okolinom i posledice po zvučni potisak, a neosporno je da ni jedan od ta dva razmatrana pravca nije savršen, i dalje ostaje vrlo aktuelna upotreba takozvanih" - ovog puta "global NFB". :-)
Eto malo neke pričice o amps, iz jednog vrlo neutralnog ugla (i savršeno me ne zanima šta ćete misliti o meni i o mom "audio stavu", tj. neće me isprovocirati nikakva polemika na ovo što sam pisao, a neću ni replicirati dalje).
Bilo koji od pomenutih pravaca: "no global NFB", "global NFB", cevi, Si, Ge, IGBT, SiC i šta god drugo, mogu zazvučati veoma lepo ako se sklopi ugodna interakcija sledeća tri elementa: prostora, zvučnika i ampa.
Interakcija koja obećava dobru srazmernost onog što čujemo prema izvornom signalu, tj. devijacije vazdušnog pritiska oko nas, što zavisi od mnogobrojnih faktora a ne samo od ampa.
I naravno dobru interakciju sa najvažnijom komponentom, našim umom, koji će dodeliti ličnu notu tome, u smislu: manje ili više mi prija to...
------------------------------------------------------------
Boro,
Ta tvoja dva para Ge tranzistora se savršeno mogu upotrebiti u bilo kom pojačalu koje je već koristilo izlazni Si komplementarni par, na primer MJ3055 i MJ2955 ili šta slično u okviru sličnih naponsko-strujnih osobina.
Treba promeniti onaj tranzistor koji vrši temperaturnu stabilizaciju, u gemanijumski, naštelovati mirnu struju prema novom stanju i korektno da bi ti izlaz bio temperaturno stabilan. Kad ti je siguran izlazni stepen, posle se možeš u nazad igrati sa VAS i sa prethodnim stepenima, menjajući silicijum germanijumom i blago korigujući otpornike da bi imao korektne radne tačke i to ti je to (ako već hoćeš da ti celo bude Ge).
Ukoliko želiš samo izlaz da bude Ge, onda samo taj tranzistor za temp. stabilizaciju i novo štelovanje mirne struje za Ge, i ništa više od toga, odmah radi...
Pozdrav
[Ovu poruku je menjao macolakg dana 29.01.2017. u 02:15 GMT+1]
[Ovu poruku je menjao macolakg dana 29.01.2017. u 02:39 GMT+1]
[Ovu poruku je menjao macolakg dana 29.01.2017. u 02:42 GMT+1]