@paterson,
Odgovori na to su u prvom postu ove teme:
Citat:
Ovaj punjac sam konstruisao '88 za vojnu upotrebu.
Osobine:
-automatsko prepoznavanje i punjenje 12V/24V.
-zastita od kratkog spoja.
-zastita od prevrnutog polariteta.
-automatski zavrsetak punjenja.
-90% punjenja konstantnom strujom, posle naponom.
-trajno odrzavanje punjenja (za 12 i 24).
-regulacija struje punjenja u sirokim grancama
-moguce su velike struje punjenja (za viljuskare i sl, stavljanjem snaznijeg trafoa ispravljaca i SCR...)
-udaljena kontrola punjenja (za upotrebu na otvorenom prostoru, cobanice, UPS agregati, protiv prekida od strane ljudi ili zivotinja).
-desulfatizacija celija (posledica vecih vrsnih struja, povecava se vek akumulatora).
-------------------------------------------------------------------------------------
Vidim da se na forumu cesto javlja potreba za punjacima PB akumulatora.
Posto ovaj pokriva siri spektar upotrebe, iskopao sam ga iz svoje arhive, i postavio ovde.
Nemam vise nikakvu obavezu prema instituciji za koju sam ga pravio, tako da mogu da ga izlozim.
Snaga punjaca moze biti u veoma sirokim granicama, prema potrebi, i dimenzionise se velicinom trafoa, ispravlajackog greca, tiristora i shunt otpornika.
Ostatak upravljackog sklopa se ne menja.
Moze se napraviti za male "suve" PB AKU, a takodje i za one od 1000Ah.
Vecina potrebnog je na shemi.
Ako ima zainteresovanih da ga prave, tu sam za eventualne konsultacije.
-----------------------------------------------------------------------------
Znam da se danas to resava sa MCU, i ja to radim, no ovde je cena upravljackog dela jos uvek konkurentna jednom MCU, nema potrebe za programiranjem, i izuzetno je robustna naprava.
Tada je takav sklop sa MCU kostao citavo bogatstvo :-)
Malo arhaicno, ali veoma pouzdano.
Pozdrav svima
I mali dodatak:
Odnos pik i rms struje zavisi od naiymeničnog napona na trafou i sprege trafoa, i to po sledećim pravilima:
- veći naizmenični napon - veći odnos pik/rms,
- tvrđa sprega primar sekundar - veći odnos pik/rms
Što je veći odnos pik/rms sve je snažniji desulfatizacioni efekat.
Rad ovog punjača (a i ostalih tirirstorskih punjača koji se regulišu faznim zasekom) je praktično impulsno punjenje.
Brzina pulsacija je 100Hz, odnos pik/rms struje može biti i do 5:1 sasvim lako.
To neće preopteretiti akumulator i ako je vršna struja reda 25Apk za 5Arms jer je duga pauza između dva impulsa te uspešno dolazi do raznih elektrohemijsko-jonskih rekombinacija u akumulatoru, a za vreme pauze između impulsa (tih 5-6mS je dovoljno).
Pauza je tipično duža od trajanja impulsa i za vreme te pauze postoji neka minimalna potrošnja (pražnjenje) iz akumulatora ka kontrolnim sklopovima naprave.
Tako velike udarne struje ni malo ne smetaju akumulatoru, jer traju kratko i termički efekat im nije veći nego kod upotrebe čiste jednosmerne struje sa istom rms vrednošću.
Neverne Tome mogu prikopčati DC amper-klešta i izmeriti na svom automobilu jačinu struje punjenja neposredno posle "verglanja" automobila, i ne treba ni malo da se iznenade cifrom od 50-100A za tipično putničko vozilo u prvih 30-tak sekundi posle starta motora.
Kod svakog automobila je tako, odnosno neposredno po startu motora alternator puni maksimalnom mogućom strujom kojom raspolaže, a koja je jedino ograničena snagom alternatora.
Zapamtite da je strujni limit alternatora rešen jedino veličinom statorskog jezgra i zazorom stator-rotor.
Ako je napon na aku bateriji niži od nekih 11-tak V (a to je slučaj u nekoliko desetina sekundi po startovanju), regler se otvara maksimalno, magnetsko polje rotora dostiže punu jačinu, i jačina maksimalne struje je u funkciji sprege stator rotor, veličine statora i rotora (praktično celog alternatora), i broja obrtaja alternatora.
Običan Jugo 45, neposredno po startovanju, puni sa 35-50A, zavisno od modela alternatora, jer bilo ih je 5-6 tipova na tom vozilu.
Kod svakog startovanja tako i ništa mu ne smeta.
-------------------------------------------------------
Desulfatorski efekat postoji sve vreme punjenja, a najizraženiji je na kraju punjenja kada se struja smanji na par stotina miliampera. Ako se dopusti oko 100mA pri 15-15,5V onda se obavlja i ekvalizacija ćelija na račun nešto isparenog elektrolita. Međutim, ekvalizacija se radi isključivo na akumulatorima koji imaju čepove na ćelijama jer se mora doliti tečnosti posle tog procesa.
Važno!
Ako podesite punjač na 15-15,5V pri 100mA, onda morate voditi računa o punjenju i pratiti proces i ručno prekinuti punjenje.
Ukoliko podesitie 200mA pri 13,8V onda ne morate nadzirati proces. Tada aku može biti trajno zakačen na punjač.
Desulfatorski efekat se može veoma pojačati za sve vreme punjenja ako se akumulatoru paralelno prikopča obična sijalica 12V/21W, a struja punjenja namesti na oko 5A za tipičnih na primer 55ah akumulatora. Naravno, onda punjenje traje znatno duže, ali zato dolazi do izvesne regeneracije sposobnosti akumulatora.
Jednostavno, sve je bolje ako se punjenje vrši sa zakačenim potrošačem koji konzumira oko 1/3 ukupne struje punjenja, a pri tom se punjenje vrši impulsima.
Bolji punjači sa polarnih područja planete, gde su temperature veoma niske, obično su napravljeni tako da vrše impulsno punjenje/pražnjenje, sa tipičnim odnosom punjenja sa 2/3 struje i 50% vremena, pražnjenja sa 1/3 struje 50% vremena. Neki su rešeni relejima, neki tiristorima, neki tranzistorima, ali zajedničko im je da postoji struja pražnjenja tokom samog punjenja.
Nisam previše ulazio u mikro procese toga, ali njihovu praksu treba poštovati jer oni i nemaju previše solucija na -50*C, te moraju imati najbolje moguće punjače i akumulatore.
Drugačije kod njih i ne može.
Malo je teže tamo paliti na "gurku", osim ako te ne vuče guseničar :-)
Jednostavno, nekada davno sam se dočepao nekoliko različitih marki punjača iz tih krajnje severnih područja i zapazio zajednički sadržatelj za metodu njihovog punjenja.
Zato sam pristalica te metode.
Na kraju krajeva, moj je se punjač dokazao u vrlo surovim uslovima eksploatacije i na veoma zahtevnim mestima primene...
Pozz