Citat:
Braksi:
Sve sto pises o ekonomiji su nabiflane gluposti jer o ekonomiji nemas pojma. Citaj moje postove ako hoces da se obrazujes.
:'D
Citat:
Branko Santo:
@Andrej
Ako je u necemu u pravu @Braksi je u pravu da je Radulovic nadriekonomista. Ne bih mu dao dve ovce da mi cuva!
@Branko, iz perspektive polemike sa Braksijem, sustinski je nebitno sta je Radulovic. Tacno je da je chika daca partijski poslusnik sto nije za pohvalu, tacno je i da je SNS demagoska do srzi ali to ne znaci da ono sto Radulovic predlaze nije neophodno.
Braksi napada Radulovica jer mu se ne svidja ono sto Radulovic propagira a to je novi zakon o radu koji je ovoj drzavi vise nego neophodan.
Bitna stavka u novom zakonu o radu bi bila olaksavanje otpustanja sto je jedan od preduslova rasta nase privrede. To je veoma ocigledno svakome ko se iole razume u ekonomiju, pa cak i meni laiku na tom polju. Ali ja, iako sam takav kakav sam-laik, i dalje znam mnogo vise od nadobudnih, pobesnelih i uobrazenih poput braksija.
Novi zakon o radu bi bio jako dobar za 1. nezaposlene, 2. privrednike i 3. ekonomiju zemlje ali ne bi bio dobar za trenutno zaposlene lezilebovice jer bi se poslodavci njih lakse ratosiljali i zato se sindikati bune.
Kao sto je vec objasnjeno, mogucnost lakseg otpustanja dovodi do rasta zaposlenosti jer ce poslodavac, ako zna da moze lako da otpusti radnika, mnogo lakse i da ga zaposli dok sa druge strane, ako poslodavac zna da nece moci da otpusti nikoga on ce da se trudi da ne zaposli nikoga sem ukoliko mu je to bas neophodno dokle god je zakon o radu ovakav kakav je.
To ima ogromne negativne posledice po privredu, vec sam napisao hipoteticki primer, ali opet cu, ne mrzi me:
Firma Y u drzavi sa nasim zakonom o radu i firma X sa USA zakonom o radu proizvode proizvod A za ceo svet i imaju po 50% udela u trzistu proizvoda A, tako da svake godine prodaju 100.000 proizvoda A. Obe firme imaju po 100 zaposlenih koji su usko specijalizovani da jeftino proizvedu proizvod A.
Posle 5 godina poslovanja, dolazi do revolucije na trzistu i proizvod A postaje manje popularan. Zamenjuje ga slican ali napredniji proizvod B koji radnici koji su pravili proizvod A ne mogu da naprave.
Kupci vise ne traze 100.000 proizvoda A, vec 50.000 proizvoda A i 100.000 proizvoda B.
Obe firme su u situaciji da imaju visak radnika za proizvod A a manjak radnika za proizvod B.
Firma X, bez problema otpusta 50 radnika specijalizovanih za proizvod A, i zaposljava 100 radnika za proizvod B trudeci se da uzme celo trziste proizvoda B.
Dakle, firma X sada ima 150 zaposlenih.
Firma Y,
po zakonu ne sme da otpusti radnike za proizvod A sto znaci da mora da im isplacuje plate i pod pritiskom viska zaposlenih i troskova mora da poskupi svoj proizvod A, sto ih cini manje atraktivnim od istog proizvoda koji firma X proizvodi jeftinije. Dakle, ta firma vise nema 50% smanjenog trzista A, vec npr 30%.
Firma Y se trudi da udje u razvoj proizvoda B, ali zbog ogromnih troskova za proizvod A, ne moze da zaposli 100 ljudi za taj proizvod, vec mozda 10-20. Takodje, moguce su dodatne turbulencije na trzistu pa mozda proizvod B ne bude popularan za godinu dana, i sta onda? Imace 20 nepotrebnih radnika koje nece moci da otpusti.
Firma Y ima 120 zaposlenih i ne moze da proizvede dovoljno proizvoda B sto znaci da nema prednost masvne proizvodnje a to znaci da je njihov proizvod skuplji od proizvoda konkurentske firme X.
na kraju imamo dve firme, X i Y.
Firma X ima 150 zaposlenih, 70% udela na trzistu A sa tendencijom rasta i verovatno blizu 100% udela u trzistu B. Firma X je uspesna, prihodi rastu, investitori srecni, zaposljava 150 ljudi koji nece biti otpusteni.
Firma Y ima 120 zaposlenih, 30% udela na trzistu A sa tendencijom pada i verovatno blizu 0% udela u trzistu B. Firma Y je verovatno blizu bankrota, akcije padaju, dugovi se uvecavaju svi se nadaju nekom cudu do kog verovatno nece doci. U skorije vreme ce firma Y bankrotirati i 120 ljudi ce izgubiti posao.
Drzava u kojoj je firma X je u neuporedivo boljoj situaciji od drzave u kojoj je drzava Y.
Primer je hiperbolisan da bi situacija bila ociglednija, ali mehanizam i principi su isti u stvarnosti.
Po drustvo, narocito drustvo sa velikim brojem nezaposlenih, liberalni zakon o radu moze da ima samo prednosti.
Sindikati su neprijatelj privrede, razvoja, napretka a najveci neprijatelj zaposljavanju.
Iako u USA zakon kaze da ne moras da das ni nedelju dana godisnjeg zaposlenom, ja dobijam 5 nedelja u privatnoj firmi dok u socijalistickoj zemlji u drzavnoj firmi nikad ne bih mogao tome da se nadam.
Liberalni zakoni o radu ce privredu uciniti konkurentnijom, strucnu radnu snagu pozeljnijom, nezaposlenost manjom.
[Ovu poruku je menjao Andrej013 dana 21.01.2014. u 21:04 GMT+1]