Veći radijator je uvek bolji sem ako se greje na čvrsto gorivo i to samo zato što će se polazna voda morati spustiti ispod 60*C da ne bi bilo pretoplo u kući a to je pogubno za kotao na čvrsto gorivo.
Gubitaka energije nema jer je ta energija ušla u kuću i ostala u kući.
Važi (skoro) linearna zakonitost Energija=površina_radijatora*temperatura pa ako se poveća površina mora se smanjiti temperatura i obrnuto.
Ovo se može regulisati mešnim ventilom na kotlu (ja smatram da je to gubljenje energije kroz odžak), akomulatorom toplote koji preuzima tu veću količinu energije, a u objektu je potrebna fina regulacija preko termostatskih ventila na radijatorima.
Ovo "iz prakse" teško da ko može izmeriti.
Ja imam panelne radijatore koji su oko 45% predimenzionisani i grejem se sa polaznom vodom od 40*C kada je napolju 0*C, ali topla voda ide iz akomulatora toplote pa to može. Kad te vode nestane, kotao se loži punom parom na 80*C, zagreje se akomulator, pa se kotao gasi i nikada ne radi u režimu ispod 60*C.
Toplotna pumpa vazduh/voda Meeting MD50, 18KW, bafer 1000 l, panelni radijatori
270m2, zid 25+5+15, 15cm mineralne vune na tavanu, prozori 2/3PVC, 1/3drvo