A za neupućene, evo gde se mogu održavati prijemi. Btw, voleo bih da znam koliko je to prijema organizovala gđa Tomić... čisto da znamo...
SRPSKA REZIDENCIJA U PARIZU Štampaj
24. novembar 2008.
Image O prijateljskim vezama srpskog i francuskog naroda kroz istoriju, postoje brojna svedočanstva, koja se mogu videti i u Beogradu i u Parizu. U francuskoj prestonici, u Bulonjskoj šumi, posle Prvog svetskog rata, podignut je spomenik kralju Petru I, jedna avenija nosi njegovo ime, a na čuvena Marsova polja izlazi Beogradska ulica. Od pre dve godine, tokom manifestacije Dani evropske baštine, poštovaoci arhitekture mogu da posete i razgledaju vredno zdanje rezidencije srpskog ambasadora, koje je vlasništvo Srbije. Piše Jelena Gligorić.
Doći u Pariz i ne zaljubiti se u njega - prosto je nezamislivo. Grad svetlosti, kakvog ga pamte u svetu, pleni raskošom i prepoznatljivom arhitekturom još od 12. veka, a vredne građevine su remek dela. Za zgradu srpske rezidencije i sami Francuzi kažu da je jedna od najlepših. Kada je 2006. godine za Dane evropske baštine otvorila vrata posetiocima, niko nije mogao da nasluti da će za dva dana zdanje obići više od šest hiljada znatiželjnika. Prvi posetioci bile su komšije iz luksuznog 16-og arondismana, na desnoj obali Sene.
Hotel de la Tremoaj, kako je zvaničan naziv za rezidenciju, nekadašnja je kuća grofovske porodice Tremoaj koju je otkupio davne 1936. godine diplomatski poslanik Kraljevine Jugoslavije Božidar Purić, zet srpskog političara Nikole Pašića, čija bista se i danas nalazi u holu zgrade. Cena od tri i po miliona franaka u ratama je isplaćena do novembra 1940. godine. Zgrada je u stilu Bel-epoka. Delo je pariskog arhitekte Ernesta Sansoa, a građena je od 1910. do 1924. godine. Okrenuta je bulevaru Deleser, a terasa velelepnog zdanja gleda na Marsova polja i park Trokadero. Zbog blizine Ajfelovog tornja, čini se da je ovo remek delo smešteno u rezidencijskom vrtu, koji je delo pejzažiste Emila Lisjena. Uređen je isto kao i vrt palate u kojoj je sedište Vlade i francuskog premijera.
Srpska rezidencija u Parizu zauzima jednu stranu uličnog bloka i ima površinu od četiri hiljade metara kvadratnih. U njoj živi ambasador, ali i drugo osoblje, to je mesto gde se organizuju prijemi, a kažu da se odatle najbolje vidi tradicionlni vatromet za praznik Francuske 14. jula.
Pre nekoliko godina, francuska TV snimala je u srpskoj rezidenciji film o predsedniku Miteranu, jer njena unutrašnjost neobično podseća na enterijer rezidencije francuskih predsednika. Dekoracije salona radio je arhitekta Rozeti, a najlepše su njegove umetničke alegorije koje su postavljene iznad vrata. Trpezariju je dekorisao flamanski majstor Žil-Mari Openor koji je uradio i reljef sa scenama iz lova u lipovom drvetu sa pozlatom. Sličnih dekoracija u Francuskoj ima samo na još nekoliko mesta.
U ulaznom foajeu dominira tapiserija iz 18.veka, a predstavlja mitski događaj iz 453. godine pre nove ere. U svim odajama je originalni nameštaj, rađen u stilu Luja 15. i Luja 16., ogledala su u pozlati. Porcelan pleni kao i raskoš kamina. Srpsku rezidenciju su posećivali istoričar i pisac Luj Aragon, pisci Andre Breton, Pol Elijar i Andre Malro, slikar Mark Šagal. Salone rezidencije krasi 55 dela najpoznatijih srpskih umetnika, među kojima su i slike Nikole Jeremića, koji je u Prvom svetskom ratu bio izveštač iz Pariza i višestruko je nagrađivan od francuske države. U rezidenciji kažu da zdanje tokom manifestacije Dani evropske baštine posećuju i drugi gosti Pariza iz sveta, posebno turisti iz regiona Balkana.
Izvor:
http://glassrbije.org/index.ph...ew&id=23919&Itemid=174