Citat:
Mare34:
Ako moze samo malo detaljije o zaradi po osnovi upotrebe.
Na primer ja okacim na sourceforge neki api, npr. za linearnu algebru.
Kako ja sad mogu da zaradim, ukoliko neko pravi neki solver od toga?
Nisam mislio po osnovu
tuđe upotrebe, nego sopstvene. Na primer, ako tu biblioteku za linearnu algebru koristiš za sopstvene proračune, iz neke tehničke oblasti recimo, koje izvodiš za nekoga kao deo ugovorenih projekata. Tada ti je važno da ta biblioteka bude brza, stabilna, laka za upotrebu, kako bi sa što manje troškova sprovodio proračune. U tom scenariju ti je od koristi da softver ima što više korisnika, jer će neki da iskuse i prijave problem pre nego što tebe potkači, a pojedini mogu čak i da se priključe razvoju. Ti i drugi razvijate, da biste ti i drugi koristili.
Ono što si ti shvatio kao „po osnovi upotrebe“, ja sam nazvao „po osnovi licenciranja“; mislio sam da sam bio jasan, no očigledno nisam. Kad drugome naplaćuješ korišćenje softvera koji si ti napisao, to spada u zaradu od licenciranja. Ti razvijaš da bi drugi plaćali da koriste.
Međutim, glavna funkcija servisa poput Sorsfordža jeste podrška razvoju značajno motivisanim sopstvenom potrebom za softverom, odnosno saradnji između ljudi kojima je dotični softver od koristi. Tako da je pitanje kako razvijati softver sa isključivim ciljem licenciranja, naplaćivanja drugima upotrebe tog softvera, nekako van teme kada se priča o servisima koji sami navode da su namenjeni ovom prethodnom razlogu i modelu razvoja.
(Mislim — nisam siguran, pogledati ponuđene licence pri stvaranju projekta — da se na Sorsfordžu konkretno ne može ni da započeti projekat koji ne bi bio dostupan svima besplatno, sa sve kodom, makar za upotrebu ili razvoj izvedenog softvera s jednakim nedostatkom ograničenja.)
Citat:
Mare34: sto se tice toga da stavim neki kod iz firme na sourceforge, mislim da pada u vodu, jer kod uglavnom ne sme da se iznosi iz firme i deo je "poslovne tajne",
To zavisi od toga kakav je kôd i kakva je firma. Važi isto ono što sam gore rekao: ako je firmi potrebno da taj softver koji razvija bude što bolji, a tek način njegove upotrebe predstavlja poslovnu tajnu (bolje reći: prednost pred konkurencijom), onda joj je u interesu da kôd pruži svima na izvolte.
U tvom primeru biblioteke za linearnu algebru, ako je firma razvija i koristi za izvođenje proračuna, biblioteka sama bi mogla biti na Sorsfordžu, a usko specijalizovani proračuni nad njom izvedeni pod strogim okriljem firme — tek u njima bi ležalo znanje i umeće iz oblasti kojom se firma bavi, njena prednost nad konkurencijom. U biblioteci za linearnu algebru ležali bi samo troškovi, koje je zato zgodno donekle rasporediti izvan firme (punonadežno, ako se još neko upeca za razvoj).
Citat:
[...] projekte na sourceforge-u tipa jdownloader ili vlc player i vidim da zaradjuju od donacija i reklama na svom sajtu,
Nisi dovoljno duboko zagledao. Na primer, za VLC možeš
videti da donacije služe isključivo pokrivanju tehničkih troškova i promocija, a ne kao zarada učesnicima u razvoju; da je VideoLAN čak registrovan kao neprofitna organizacija.