Citat:
Ivan Dimkovic:
Dakle, ti si kao mogucnost naveo direktno prevodjenje robnih marki, od slucaja do slucaja.
Hm, kakve to veze ima sa tvojim „jezičkim vratolomijama“, u kojima si ti pominjao „avion“ i slične stvari? Nisam znao da je i to „robna marka“.
Citat:
Ja sam ti dao argument da se robne marke ne prevode (kao sto je IBM), iz mnogobrojnih razloga - izmedju ostalog i legalnih.
Koji argument? Gde je? Kakav legalni argument? Neko će meni da zabrani da npr. Microsoft nazivam „Malim-mekanim“, i to „zakonski“?
Citat:
Drugo, cilj "robne marke" je da odredjen proizvod istakne na trzistu ili da bude sinonim za nesto (kvalitet, tacnost, prepoznavanje marke itd...) - tako da bi mogucnost prevodjenja robnih marki unistila i sam smisao istih.
Pa naravno, a to većini ljudi i nema neki smisao (osim onima koji vole da „nose samo markiranu odeću“ :-). Ovde ti objašnjavaš koja je svrha robne marke za njenog proizvođača, a ne za korisnika te usluge.
Znači, ovo je prvi realan argument zašto ti smatraš da robne marke ne treba prevoditi koji si izneo. Dosad je to sve bilo samo „pa to je robna marka“ (isto kao: „to ne treba prevoditi, pa to je engleski“ ili „to ne treba prevoditi, to je rekao Ajnštajn“).
Ipak, ponavljam, ovde se donosi odluka — da li smatraš većom vrednošću da ljudi znaju čime se MPM :-P bavi, ili da sačuvaš IBM-ov zaštićeni žig. Svakako ti je jasno da ja ne smatram nekom preteranom vrednošću da Miša, Perin sin, sazna da je IBM zaštićeni žig (ma i „TM“ i „(r)“ ću da mu stavim :).
Usput, ovo se odnosi i na takve proizvode kao što je „Lotus Notes“ (isti proizvođač: zaista nezgodno prevesti, pošto „Lotusove beleške“ i ne znači mnogo), a i „Notepad“ („Beležnica“ je sasvim primeran prevod, ne slažeš li se).
Znači, ako se slažeš da je u redu prevesti „Notepad“ program u Windows-u sa „Beležnica“, a da ne treba prevesti „Lotus Notes“, onda se slažeš sa mnom, tj. želiš da prevodiš imena programa, preduzeća i ostalo
od slučaja do slučaja.
(Zapravo, pošto ja prevodim Gnom, konkretni primeri su Gnom [ali i GNOME], Evolucija [umesto „Evolution“, ili „Evolušn“], Rokovnik [za „ToDo“], Zmije [za „Nibbles“], Prijava grešaka [za „Bug report tool“], itd.)
Citat:
Jasno mi je da jedan poklonik lika i dela RMS-a (GNU) to ne rangira visoko na listi prioriteta, ali svakako to treba imati u vidu kada se radi o odluci na nacionalnom nivou jedne drzave - kao sto je pravopis.
Što se tiče „lika i dela RMS-a“, to me uopšte ne zanima. Na tvoju žalost (pretpostavljam), ja niti držim RMS-ovu sliku na zidu, niti slušam zvuk njegovog glasa (čak, ja se nisam ni potrudio da skinem onu pesmu kojoj se svi smeju, pošto me to ne zanima; a npr. znam da su neki koji su oštro protiv RMS-a skinuli i odslušali to [bar su mi tako rekli :]). A GNU je delo hiljade ljudi, i uslovno rečeno, „poklonik“ toga jesam (zapravo, „poštovalac“ ;-).
Citat:
tOwk, ne menjaj teze :) Komentari su samo na tvoj osvrt "kao mogucnost" posto drugi stav ("kako sam ja preveo") i ne moze da se izdedukuje iz tvojih postova, dakle:
Read my lips: IBM is a registered trademark
UN, OSCE i IMF - su samo skracenice za organizacije, koje se u svim jezicima prevode.
Pa da, ali šta to mene briga? Čekaj, daj mi neko razumno objašnjenje zašto je to bitno. I sam si pomenuo „prepoznavanje“, i slažem se da je to najvažniji razlog zašto bi trebalo zadržati izvorni oblik. Ali, to sam i podrazumevao sve vreme gore, pošto se isto to (prepoznavanje) gubi prevođenjem izraza UN, OSCE, IMF.
Svakako, IBM planira da zaradi na svom imenu. Znači, jedino IBM ima osnova da se buni po tom pitanju, ali prevođenje njegovog imena nije niti „glupo“ (kako si prvo označio) niti besmisleno. Jeste, on će manje zaraditi, ali to je nevezano za samo jezičko pitanje.
Citat:
U Srbiji ipak vlada trzisna privreda, pa je jasno zasto smatram da je prevodjenje robnih marki neprakticno i konfuzno. Sad samo zavisi od toga koliko to vrednujes u tvom licnom sistemu vrednosti.
Pa da, i to nema nikakve veze sa nasilnim prevođenjem. To sam rekao i ranije — to nije niti glupo, nego neko ima interesa u tome da mu se ime nepromenjeno pominje. A to
većini ljudi koji koriste jezik zaista nije bitno — ili, možda misliš da će
svi korisnici IBM-ovih proizvoda kod nas nekad izaći iz Srbije i pričati o tim proizvodima sa strancima? Moje je mišljenje da će manjina biti u takvoj situaciji, i stoga veoma malo smeta da se ime IBM-a prevede pa čak i kao nešto potpuno besmisleno (ali uvek isto, naravno). A čak i oni koji moraju da pričaju sa strancima, moraće znati i nekoliko hiljada stranih reči, pa im nije problem ni da znaju kako se zove proizvođač onog proizvoda koji koriste (znači, oni ne koriste sve proizvode ovog sveta, već njih nekoliko, i toliko novih „stranih“ naziva treba da nauče)
Citat:
Jedan od zadataka pri standardizaciji jezika i njegovog pravopisa je i da se trenutni trendovi u drustvu i drustvene potrebe sto bolje pokriju, iz toga sam i izveo zakljucak da je prevodjenje robne marke nepotrebno i da ima vise mana nego prednosti kada se gleda drzava u celini - da se ovo pitanje postavilo pre 200 godina, bilo bi skroz irelevantno - a mozda ce ponovo biti irelevantno za 100 godina, trenutno je i te kako bitno, i stoga mislim da je u interesu drzave da se minimizira potencijalna steta kada su takve stvari u pitanju.
Ja i dalje ne razumem kakva je šteta po državu? Ja razumem kakva je šteta po IBM, ali po državu ne. Npr. zamisli da sad na svim Nike proizvodima kod nas pri uvozu stave jedno „O“ na početak, i dobijemo „ONike“. Oni koji žele da kupe „običan Nike“ proizvod neće ga kupiti, i tu će Nike izgubiti određenu zaradu (ili će morati da prodaju po manjim cenama, pa će opet izgubiti nešto zarade).
Svakako, onda će i država ubrati manje poreza, ali to neće škoditi pošto će zaraditi na carini ili će građani dobiti jeftinije jednako kvalitetne proizvode (pa i nije potrebno toliko budžetskih prihoda — ih, mogao bih ja i ekonomista da budem :-)
Citat:
Mozemo to i sa druge strane da gledamo, uzimajuci praksu drugih konzervativnih drzava po pitanju jezika, na primer Francuske i Nemacke - ni tamo se robne marke ne prevode (IBM je IBM, BBC je BBC, CNN je CNN - Windows 95 se u Nemackoj i dalje naziva Windows a ne "Fenster 95" ) verovatno iz istih razloga, jer znajuci koliko se te zemlje trude da minimizaraju tudjice - ne vidim ni jedan drugi razlog.
Ovo je, sigurno se slažeš, samo „heuristika“, tj. ne govori ništa, osim da oni jesu tako uradili. Da li je to dobro ili ne, ne možemo zaključiti (a pored toga, te prevode je sigurno radio Microsoft :-).
Srki, što se tiče programskih jezika i sličnih pojava, potpuno si u pravu (ne baš u datom primeru, pošto se „let“ tada naziva „ključnom reči“ ili „keyword“ :-). Čak štaviše, tako je i rađeno u prevodu Gnoma (npr. „type“ je prevođeno kao „vrsta“, osim u slučaju tipova podataka).
Što se tiče „termina“, on bi se svakako pojavio u nekim drugim programskim jezicima, kao što su Prolog ili Lisp, te bi ga tada bilo teško izbeći. Ističem da možda „termin“ i nije baš najbolji primer, pošto se koristi sa više značenja, ali svakako ga nema potrebe koristiti u srpskom jeziku namesto „izraz“. Ovo su sve primedbe na upotrebu reči kao što je „vokabular“ umesto „rečnik“ (ovo sigurno često čujete kod nas), „distribucija“ umesto „raspodela“ itd.
Ipak, ja se nisam bavio prevodom programskih jezika (što je i besmislica, svakako; naravno, nije besmislica napraviti novi programski jezik prilagođen neengleskom maternjem jeziku, a kao jedna zanimljivost, tako su i činili Japanci, a i ja imam kod sebe prevedeno par osnovnih funkcija Scheme-a :), već softvera koji je namenjen „širokim narodnim masama“, bar prema željama proizvođača. To znači da će taj softver koristiti za svoj uobičajen rad veći broj klinaca nego profesionalnih programera (koliko će to biti ispunjeno, videćemo u budućnosti).
Možda se moje mišljenje promenilo, ali ne i činjenica da sam u pravu.