Citat:
zzzz:
Ja naprimjer mislim da je svako elektromagnetno zračenje detektabilno.Dane ne.
Ne mislim tako.
Mislim da je svako zračenje detektabilno ali pod određenim uslovima.
Ti ne možeš videti infracrvene zrake, ali ako se izvoru tih zraka približavaš nekom brzinom
onda će im se promeniti frekvencija i neke će ući u zonu detektabilnosti oka. Dakle, svakoj
frekvenciji infracrvenih zraka odgovara neka brzina koja ih dovodi u tu zonu. Ta brzina je
uslov da ti zraci postanu detektabilni za oko.
Nazovimo taj uslov
frekventnim uslovom.
S druge strane ti smatraš da bi ljudsko oko moglo detektovati i onu svetlost koja u odnosu
na oko nema brzinu c, a ako je brzina c jedna od osnovnih karakteristika elektromagnetskog
zračenja, onda ti smatraš da bi nače oko moglo detektovati i zračenje koje nije elektromagnetsko.
Ja smatram da oko nije napravljeno tako, već da interaguje sa svetlosnim talasima samo kad
imaju brzinu c u odnosu na njega t. j. kad su elektromagnetski.
To je drugi uslov za detektabilnost. Njega bi mogli nazvati
brzinskim uslovom
Dakle, konstanta c nije neka naročita karakteristika svetlosti - to je karakteristika detektora.
Brzina c je uslov za ostvarenje interakcije između svetlosnih nosilaca informacije i detektora.
Usput da kažem da misaoni eksperimenti ne postoje. Postoji logičko predviđanje rezultata
stvarnih eksperimenata na osnovu poznatih svojstava prirodnih pojava. To uvek činimo, a
rezultati stvarnih eksperimenata potvrđuju ili demantuju naša predviđanja zavisno od ispravnosti
našeg logičkog rasuđivanja i, naravno, od toga koliko su nam poznata svojstva pojave koju
istražujemo i koliko ispravno tumačimo rezultate eksperimenata.
Misaoni eksperiment nije ništa drugo do postavljanja pitanja: šta bi bilo kad bi bilo? - a to nije
nikakav eksperiment - uostalom i to je Ajnštajnova glupa izmišljotina. Sa čime se tu ekperimentiše?
Eksperimenti, nažalost, ne daju eksplicitno odgovor na ono što želimo ispitati pa su mogući
pogrešni zaključci, a te zaključke moramo i logički ispitati, jer ako vode u logičku protivrečnost
ili su u suprotnosti sa nekim aksiomima - onda su neispravni.
Ti si, na primer, moje zaključivanje o Sprečinoj tvrdnji nazvao misaonim eksperimentom - može
i tako, ali zašto to nazivati misaonim eksperimentom? To nije nikakav eksperiment nego
zaključak koji nedvosmisleno sledi iz logičke analize. Ako bismo zaista izmerili različite brzine svetlosti
u tri ortogonalna smera u vakuumu sa izvora koji bi bili u našem inercijalnom sistemu - onda bi Sprečo
nedvosmisleno bio u pravu.