http://www.novosti.co.yu/code/...st=111957&datum=2007-11-28
Pirati jači od dilera
Sandra BULATOVIĆ, 28. novembar 2007
RETKI su proizvodi koji nemaju svog dvojnika. Falsifikuje se sve od dečjih pelena, lekova, namirnica, knjiga, odeće i obuće, autodelova, pa sve do muzičkih albuma, filmova i kompjuterskih softvera, koji u srpske domove skoro nikada i ne stignu u originalnoj verziji. Za prvih deset meseci, srpska policija je otkrila 419 krivičnih dela povrede intelektualne svojine, od čega je 170 bilo u Beogradu. U istom periodu prošle godine, "dolijalo" je 557 "pirata" u Srbiji, od kojih 170 u prestonici, ali kako sama policija napominje, to što ih je sada manje uhvaćeno ne znači da je i plagijatora manje.
Prošlogodišnja studija istraživačke kompanije IDC, koja prati stanje softverske piraterije u svim zemljama sveta, pokazala je da je u Srbiji ova "industrija" zabeležila pad od dva procenta, ali je i pored toga na vrlo visokom nivou - 78 odsto.
PRESUDE
- Nema preciznih i zvaničnih podataka koliko Srbija gubi zbog piraterije, ali je izvesno da se radi o desetinama miliona dolara koje se, umesto u budžet, sliju u "sive" tokove - tvrdi Miša Ognjanović, menadžer za zaštitu intelektualne svojine u "Majkrosoftu". - Od početka godine do sada sudovi su doneli 13 okrivljujućih presuda u slučaju piraterije.
Za razliku od naše zemlje, Amerika ima precizne podatke o gubicima koje zbog piraterije u zemljama širom sveta trpe njihove firme. Time se bavi udruženje "Internacionalna alijansa za zaštitu prava intelektualne svojine" (IIPA). Mnoge zemlje strepe od "301 specijalnog izveštaja" koji će oni, kao i svake godine, objaviti krajem februara.
- Oni procenjuju koliko su američke firme oštećene povredama prava intelektualne svojine u svakoj zemlji sveta - objašnjava Zoran Đokić, načelnik Službe za suzbijanje kriminala MUP-a Republike Srbije.
Piraterija je jedan od najunosnijih nezakonitih poslova. Računica pokazuje da diler lažnih kompakt-diskova zarađuje skoro deset puta više od onog koji rastura najskuplju drogu.
- Proizvođači piratskih kompakt-diskova mogu da zarade i do deset puta više od onog što su uložili - napominje Zoran Đokić. - Britanci su izračunali da diler kokaina, koji u robu uloži 30.000 funti, njenom prodajom na ulici može da zaradi još toliko. Oni koji su ušli u posao "štampanja" lažnih diskova i isto toliko uložili u najskuplju opremu, mogu da zarade 270.000 funti. Kod nas se za samo 12 sati "rada" na falsifikovanju muzičkih, filmskih ili softverskih autorskih dela povrati uloženo. Ako je "pirat" kompjutersku opremu platio 2.000 evra, to mu se vraća za 12 sati proizvodnje diskova. Sve ovo važi pod pretpostavkom da ima obezbeđeno tržište.
Ni kaznena politika u Srbiji ne plaši previše domaće "pirate". Raniji zakon je predviđao kaznu zatvora do osam godina za najteži - organizovani oblik piraterije, ali je novi krivični zakonik, koji se primenjuje od januara prošle godine, smanjio visinu zaprećene kazne.
IMOVINA
- IzbaČen je kvalifikovani oblik ovog krivičnog dela, koji ga je tretirao kao jednu od delatnosti organizovanog kriminala, iako je stav Generalne skupštine Interpola da se zaista radi o organizovanom kriminalu - napominje Đokić. - U inostranstvu prestupnik može da izgubi i imovinu. Preporuka je da su kazne za ovo delo takve, da odvraćaju potencijalne krivce. Nije reč samo o visini kazne, već i o oduzimanju imovine stečene kriminalom. Učinilac mora da izgubi ono što je stekao piraterijom, a moraju mu se oduzeti ne samo predmeti i sredstva za izvršenje ovih krivičnih dela, već se svi piratski proizvodi moraju i uništiti da bi se sprečile dalje povrede prava intelektualne svojine. Piraterija ne šteti samo vlasnicima autorskih prava, već je opasnost i za našu kulturu. Nekada se u Srbiji snimalo i 15 filmova godišnje, ali danas niko neće započeti novi projekat ako mu predstoji gubitak zbog visoke stope piraterije.
U "Majkrosoftu", s druge strane, smatraju da je zakonska regulativa dobra i da kazne nisu nimalo naivne. Zatvor, ali i nadoknada štete vlasniku intelektualne svojine, preti svima u "piratskom" lancu. U očima zakona kriv je plagijator, rasturač, ali i konzument falsifikovanih proizvoda.
- Za neovlašćeno korišćenje i distribuciju predviđena je zatvorska kazna od tri do pet godina - dodaje Miša Ognjanović. - Novčana kazna može da bude i do 40.000 evra, a predviđena je i naknada imovinske štete koja dostiže visinu do trostrukog iznosa uobičajene naknade za licencu. Prema podacima "Majkrosofta" u okruženju se nelegalne kopije naših proizvoda koriste u 55 do 60 odsto slučajeva. - Akcija "tajnog kupca", koju smo sproveli ovog leta, pokazala je da je nivo piraterije među samim distributerima kompjuterske opreme u Srbiji veći od 40 odsto.
PREKOVREMENO
MoŽda kompjuterska piraterija donosi najviše novca, ali je ona modna najvidljivija. Sa uličnih tezgi vise etikete najčuvenijih kreatora i robnih marki, a kvalitet tkanine i na prvi pogled otkriva da je pravi autor - kosook. Ovi proizvodi najčešće završe kao plen tržišne inspekcije.
- Izveštaji ukazuju da se krivotvorena roba marke "najk", "riplej", "adidas" i "ribok" prodaje pretežno u radnjama čiji su osnivači kineski državljani - kažu u Republičkoj tržišnoj inspekciji. - Akcije zaplene robe od početka godine do sada pokazuju da je u odnosu na 2006. smanjen broj artikala sa krivotvorenim žigom.
Suzbijanjem piraterije ne bavi se posebno odeljenje policije. Ona je njihova dodatna, prekovremena obaveza. Ulov tržišnih inspektora nagoveštava da im je dosta prodavaca lažiranih artikala umaklo. U zvaničnim ciframa, tako, piraterija u Srbiji u 2007. polako posustaje, ali dostupnost kopija govori da je još mnogo falsifikatora koji nisu otrkiveni.
KAKO JE TO U AMERICI
ZA onoliko miliona američkih dolara koliko im je zbog piraterije uskraćen profit, američka IIPA optereti raznim porezima proizvode koji se iz te zemlje uvoze u Sjedinjene Američke Države i tako nadoknadi gubitak. Kao rigoroznu meru mogu da preporuče i uvođenje ekonomskih sankcija. Srbija je dosada bila u relativno bezbednoj, ali potencijalno opasnoj grupi zemalja "na posmatranju". Na našu sreću, još nam nisu izricane kazne.
INSPEKCIJI PUNA MREŽA
INSPEKTORI su od početka godine zaplenili 4.025 komada lažnih patika, 187 navodno "riplej" farmerki, blizu hiljadu trenerki raznih marki, 1.649 piratskih kompakt-diskova... Zaplenjeno je i pet pari naočara "eskada", 24 pakovanja "taš" deterdženta, pet litara lažnih rakija, pa i 21 krivotvoreno sijalično grlo. U akciji su otkrivene i 33 gajbe za pivo sa lažnom oznakom "jagodinsko". Zaplenjeno je i 30 prekidača za struju, 258 falsifikovanih igara "monopol", pa i 140 "milka" čokolada.
NAJVEĆI GUBITAK U KINI
INDUSTRIJA falsifikata nije zaobišla skoro nijednu zemlju na svetu. Prošlogodišnji "310 specijalni izveštaj" pokazuje da su američke softverske kompanije u Italiji izgubile 716 miliona dolara, Španiji - 501, Poljskoj - 264, u Grčkoj - 106, Mađarskoj - 67, Rumuniji - 66, a Bugarskoj - 24 miliona dolara. Ubedljivo najviše, SAD su izgubile u Narodnoj Republici Kini - 1,9 milijardi dolara samo na softverskim kopijama i Ruskoj Federaciji - 1,4 milijarde dolara.
Ignorance is bliss!!!