Najjednostavnije gledište je smanjenje radne snage i troškova za štampanje nepotrebne dokumentacije, gde se vrši obračun uštede u nekom narednom periodu.
Složenija metoda podrazumeva definisanje ključnih indikatora performasi poslovanja (porast prodaje, smanjenje utroška materijala, dugovanja klijenata ka firmi, nivo zaliha, smanjenje angažovane radne snage, veća iskorišćenost skupe radne snage...) i definisanjem načina merenja indikatora. Upoređivanjem indikatora i mera i njihovih promena uvođenjem ERP-a, na statističkim podacima dobija se obračun dobiti iz implementacije.
Dobit od uvođenja se može meriti i promenom obrta angažovanog kapitala pre i posle uvođenja ERP-a, gde se na statističkim vrednostima lako može doći do obračuna povraćaja u određenom periodu i naravno ušteda i kvalitetu rada u narednom.
Postoji još ozbiljnih metoda izračunavanja isplativosti, ali samo pod uslovom da je firma koja želi da implementira ERP ozbiljna. Naravno, postoje i firme koje implementiraju ERP iz pomodarstva; takve i ne treba ubeđivati, oni su odlučili i verovatno unapred izabrali neko rešenje bez obzira na isplativost poduhvata.
...
The best argument against democracy is a five-minute conversation with the average
voter.