U današnjem svetu, u kome posredstvom elektronike i Interneta informacije obleću svet mereno delićima sekundi, još ima nepismenih, kako kaže narod, "slepih kod očiju".
Prema podacima međunarodnih organizacija, poput Ujedinjenih nacija i Organizacije UN za nauku i kulturu (UNESCO) i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), broj nepismenih odraslih osoba se trenutno u svetu procenjuje na 862 miliona.
Od tog broja dve trećine su žene, a 113 miliona deca - na kojima je budućnost sveta, prenele su agencije povodom 8. septembra - Međunarodnog dana pismenosti.
Na konferenciji "Obrazovanje za sve", održanoj lane u Parizu pod patronatom UNESCO-a, naglašeno je da 75 odsto nepismenog stanovnika živi u podsaharskim zemljama, gde ženska deca uopšte ne idu u školu, a zatim slede jugozapadna i istočna Azija i arapske zemlje.
Prema podacima OECD-a, u razvijenim zemljama najveći broj stanovnika ima srednju školsku spremu (od 47 odsto u SAD do 61 odsto u Austriji).
Obrazovanje, odnosno puna pismenost odraslog stanovništva, i danas je i u razvijenim zemljama jedna od osnovnih tema jer globalizacija svetske ekonomije zahteva pismene radnike, odnosno preovlađujući je broj radnih mesta koji traže dobro obučenu i obrazovanu radnu snagu.
Do polovine prošlog veka koncept pismenosti podrazumevao je elementarnu analfabetsko-jezičku i matematičku orijentaciju, a to znači osnovno savladavanje veština čitanja i pisanja.
Od 1964. razvija se novi pristup, odnosno funkcionalno opismenjavanje i pismenost, a osnovu ovakvog koncepta čini odnos između pismenosti i privrednog razvoja.
Prema definiciji Projekta međunarodne pismenosti odraslih (IALS) pismenost se danas definiše kao: prozna pismenost ( razumevanje i korišćenje informacija dobijenih iz tekstova), dokumentaciona pismenost ( informacije koje se nalaze u različitim formularima) i kvantitativna pismenost ( razumevanje, na primer, izveštaja o stanju na računu u banci, određivanje poreza, kamata i dr. )
U najnovijem istraživanju Projekta IALS-a obuhvaćeno je šest zemalja OECD-a: SAD, Kanada, Nemačka, Holandija, Švedska i Švajcarska.
Ustanovljeno je, na primer, da najviši nivo pismenosti imaju Švajcarci - 35 odsto, a da za njima slede Amerikanci sa 20 odsto.
A po obuhvaćenosti stanovništva obrazovanjem posle obaveznog na prvom mestu su SAD i Japan sa 96 odsto, a slede Švajcarska sa 82 odsto i Austrija sa 79 odsto.
Krajem 20. i početkom 21. veka na svetsku scenu "stupa" takozvana nova pismenost, odnosno informatičko opismenjavanje, eksplozija novih formi komunikacija u vrlo kratkom vremenskom periodu.
Tu prednjači razvoj onoga što se naziva "Mas self komunikejšn" (MSC), odnosno Masovna individualna komunikacija. Tehnički gledano, MSC je Internet, ali isto tako i svet komunikacije mobilnim telefonima.
Procenjuje se da danas više od milijarde ljudi koristi Internet, a više od dve milijarde mobilne telefone.
Za korisnike Interneta, najpoznatiji svetski pretraživač je "Gugl" (Google), "rođen" 7. septembra 1998. u Kaliforniji.
Pokrenula su ga dva studenta Stanford univerziteta sa željom da naprave pretrazivača efikasnijeg od tadašnjeg "Jahua" (Yahoo).
Ime pretraživača, inače, potiče od reči "googol", koja označava broj u kome iza jedinice sledi 100 nula.
Google danas indeksira preko tri milijarde veb strana, i dnevno opsluži 200 miliona zahteva za pretragom.
Najnoviji "hit" informatički pismenih u svetu je - blog.
U svetu je zakladala prava blogomanija.
U januaru ove godine postojalo je 26 miliona, a već u maju 37 miliona blogova: u proseku, svake sekunde u svetu se stvara po jedan blog, ili više od 30 miliona godišnje!
A što se jezika Interneta tiče, nekada je engleski dominirao , ali ga danas ima na manje od trećine sajtova, dok su se "nametnuli" kineski, japanski, španski, ruski, francuski, portugalski, korejski...
Generalna skupština UN je proglasila 10 godina pismenosti za period 2003-2012.
Međunarodni dan pismenosti je proglasio UNESCO 1967. u cilju da se svake godine, bar na taj datum, istakne važnosti čitanja i pismenosti u životu pojedinca i društva u celini.
Znanje čitanja i pisanja je temeljno u borbi protiv siromaštva, naglašava UNESCO.
tanjug