D
dB, decibel
Bukvalno, deseti deo od jednog bel-a. Bel je dobio ime po Aleksandru Grahamu Bel-u (zato je ‘B’ u dB velikim slovom), a bel je definisan kao logaritam odnosa dve snage. Tako da se dve snage, od kojih je jedna deset puta veća od druge, razlikuju za 1 bel. Isto tako, 10 vati su 1 bel jače po nivou od 1 vata. Motor od 360 konjskih snaga je 1 bel jači od motora koji ima 36 KS. Bilo koji odnos snaga se može izraziti u bel-ima, ako predstavlja zaista odnos snaga.
Evo tabele referentnih mera,
namerno neprevedeno sa engleskog:
Pojam "bel" vuče poreklo iz “Bell Telephone Labs”, kada su radnici tražili unificiranje načina da izraze vrednosti gubitka signala u telefonskoj mreži. Pošto bel ima odnos snage 10, a ovo je prilično visok odnos, često se deli na desetine, tj. decibele (dB). Deset dB je 1 bel.
Decibel se uobičajeno koristi prilikom izražavanja nivoa audio-signala. Naprimer, kod dinamičkih procesora, kao što su kompresori i limiteri, odnos ulaza i izlaza, ili odnosa kompresije se izražava u decibelima.
De-esser – De-eser
De-esser je poseban tip
kompresora koji radi samo na visokim frekvencijama, obično iznad 3 ili 4 kHz. Koristi se često, posebno u radijskom i TV-emitovanju, da smanji ili ukine efekat vokalnih
sibilanata, koji su obično prejaki kada pevači ili spikeri priđu suviše mikrofonu. Kada energija visokih frekvencija pređe pretpodešeni prag osetljivosti –
threshold, kompresor počinje da radi sa ciljem da redukuje visokofrekventni odziv. Slabi, tihi zvuci visokih frekvencija se ne diraju, tj. prolaze neizmenjeni kroz de-eser.
Više informacija:
http://www.elitesecurity.org/poruka/603646
Digital Audio – Digitalni audio
Primena digitalne, računarski – orijentisane tehnologije prilikom snimanja i reprodukcije muzike se ponekad, pomalo paušalno, naziva digitalni audio.
Digital Delay – Digitalno kašnjenje
Digitalni uređaj koji omogućava promenjljivo vreme kašnjenja. Vremensko kašnjenje (Time Delay) se koristi kod vestačkih
reverberacijskih sistema, za posebne efekte prilikom snimanja muzike, kao i da obezbedi kašnjenje zvuka pojedinih zvučnika kod specijalnih razglasnih sistema. Pre pronalaska digitalnih uređaja, jedini način da se postigne ovaj efekat je bio korišćenjem magnetofonske trake, tzv. tape-
echo, kao i postavljanjem zvučnika na jedan kraj dugačke cevi a mikrofona na drugi kraj. Ovim se postizalo kašnjenje od otprilike 3 milisekunde na svaki metar dužine cevi, i samim tim, zaista je bilo nepraktično postizanje dugih kašnjenja.
Digital Signal Processing – DSP
DSP je jednostavno, obrada i modifikacija signala u digitalnom obliku (nakon prolaska kroz AD-konverziju). Danas gotovo svi elektronski muzički instrumenti koriste nekakvu vrstu DSP-a, kao i razliciti merni uređaji, naprimer: osciloskop ili FFT-analizator. Većina DSP-baziranih uređaja koristi mikroprocesorsku tehnologiju.
Digital to Analog Converter – Digitalno/Analogni konverter (DAC)
DAC je komponenta unutar
digitalnog audio uređaja koji pretvara - konvertuje binarne digitalne reči u analogni signal koji se može pojačati i poslati zvučnicima, itd. DAC je poslednja karika u digitalnom lancu, iza njega je samo
anti-imaging filter.
Pogledati:
ADC
Distorsion – Izobličenje (distorzija)
Teoretski, bilo kakav dodatak ili modifikacija signala izazvana bilo kojom vrstom uređaja se može nazvati “distorzijom” ili izobličenjem. Ipak, izraz se koristi u nesto ograničenijem obliku, tj. podeljen je u šest tipova:
1. Nelinearno izobličenje, koja se manifestuje kao: harmoničko izobličenje i intermodulaciono izobličenje. Harmoničko izobličenje nastaje kada sam uređaj proizvodi/dodaje harmonike originalnom signalu. Intermodulaciono izobličenje je proizvod zbirova i razlika između različitih frekventnih komponenti koje čine audio signal.
2. Frekventno izobličenje, tj. nejednako pojačanje različitih frekvencija.
3. Fazno izobličenje, efekat izazvan kada fazni pomeraj audio uređaja nije linearna funkcija frekvencije. Drugim rečima, različite frekvencije imaju različita kašnjenja.
4. Tranzijentno izobličenje, koje uključuje tranzijentno intermodulaciono izobličenje (TIM).
5. Volumensko (skalno) ili jačinsko izobličenje
6. Frekventno modulisano izobličenje. Primeri ovoga izobličenja su zavijanje i podrhtavanje (wow & flutter), koje najčešće izaziva pogon uređaja (gramofon i CD-plejer) kao i doppler-izobličenje, koje je posledica kretanja zvučnicke membrane.
Downward Expander (
vidi:
Ekspander)
Dynamics, Dynamic processors - Dinamika, Dinamički procesori
Pojam "dinamika" u audio tehnici razlikuje se od onog koji koristimo u svakodnevnom životu. U teoriji o zvuku, dinamika nema nikakve veze sa fizičkim poimanjem ove reči (dinamicno = brzo), već sa odnosom intenziteta zvuka, tačnije - odnosom glasnog i tihog. Kada kažemo da neki snimak ima veliku zvučnu dinamiku, to znači da ćemo u pomenutom snimku naići na velike razlike u glasnoći tog snimka, biće delova koji su veoma glasni a i onih koji su veoma tihi. Kada kažemo da je dinamika mala, to znači da ukupna glasnoća zvuka ima približne vrednosti i da nema prevelikih skokova. Najbolji primer za velike dinamičke skokove (široka dinamika) su
snimci klasične muzike, a na malu dinamiku (uska dinamička slika) ćemo naleteti u skoro svakom snimku
savremene popularne muzike.
Pri snimanju muzike, dinamička obrada je obavezan proces kroz koji prolaze svi snimci. Svaki instrument i vokali se dinamički obrađuju u procesu produkcije, a nakon toga se dovode na svoje konačne vrednosti pri masteringu/postprodukciji. Sve ovo se radi uređajima koji se zovu
dinamički procesori.
Izdvajaju se tri osnovna - kompresor (compressor), limiter i ekspander (expander). Svaki je ponaosob obrađen u rečniku pojmova. Jedna od podgrupa ovih uređaja koju treba pomenuti su multiband dinamički procesori u kojima možemo da podelimo frekventni opseg zvučnog snimka u više bandova i da obrađujemo dinamiku svakog od njih.
Dinamički procesori su obavezni deo svakog muzičkog studija, a koriste se i u radiodifuziji.
Dynamic Filter – Dinamički filter
Dinamički filter je vrsta jednoprolaznog (single-pass) sistema za redukciju šuma koji koristi jedan ili dva
filtera čije su frekvencije rezanja kontrolisane jačinom signala. Ako nivo signala padne za vreme tihih deonica, odziv visokih frekvencija se smanjuje, kao kada se utišavaju visoki tonovi (“treble”) na pojačalu. Nasuprot tome, kada se signal pojačava, vraća se puni frekventni spektar.
Rad ovoga sistema zavisi od činjenice da li će šum biti maskiran signalom kada je nivo signala jak, a ovo je u
većini slučajeva tačno.
Ključni element prilikom projektovanja dinamičkog filtera je izbor vremenskih konstanti koje definišu reagovanje promene bandwidth-a. Ako su suviše brze, javiće se izobličenje ili, nasuprot tome, ako je filter spor, šum ce “proći” filtere i učiniti da se čuje kao “disanje” u toku rada.
Dynamic Microphone – Dinamički mikrofon
Dinamički mikrofon se sastoji od membrane/dijafragme na koju je postavljen namotaj/kalem zice, tako da zvučni pritisak koji pokreće membranu izaziva pokretanje kalema koji se nalazi u stalnom magnetnom polju. Kretanje kalema indukuje električnu struju, koja čini izlaz mikrofona. Grubo rečeno, ova vrsta mikrofona radi kao
obrnuta varijanta dinamičkih zvučnika ili slušalica.
Dynamic Range – Dinamički opseg (raspon)
Dinamički raspon zvuka je odnos između najjačeg/najglasnijeg dela i najslabijeg/najtišeg dela neke muzičke deonice. Meri se u
decibelima. Simfonijski orkestar može imati dinamički raspon od oko 90 dB, što znači da su najmekši/najtiši pasaži 90 dB manje snažni od najjačih/najglasnijih. Dinamički raspon je odnos snaga, i nema nikakve veze sa apsolutnom jačinom zvuka.
Audio signal takođe ima dinamički raspon, a što se često pogrešno meša sa S/N odnosom (
signal to noise ratio). Retko se može naići na slučaj da je dinamički raspon orkestra ili muzike jednak dinamičkom rasponu uređaja koji ga reprodukuje (tj.
clipping level-u), koji ogranicava najjači mogući nivo signala.
Često, ekstremno veliki dinamički raspon NIJE poželjan (npr. radio-emitovanje ili muzika u automobilu) tako da se emiteri služe
kompresijom ili
limitovanjem da smanje dinamički raspon signala PRE nego sto se emituju. Ovaj tip obrade signala
izobličava zvuk na manje ili više prepoznatljiv način, a simfonijska tj. klasična muzika je najosetljivija na njega.
[Ovu poruku je menjao acaradio dana 30.03.2007. u 01:00 GMT+1]