Jos nesto me zanima,mozda je glupo ali vi ste moji prijatelji pa necete zameriti.
Odavno u skoli sam ucio za elektricne masine gde spadaju elektricni generatori,elektromotori i transformatori,a baziramo se sad na transformatore,da moze da se izvrsi popravka faktora mocnosti,t.e i stepen korisnog dejstva.
Poznato je da transformator ima veliki stepen korisnog dejstva od 0.97-0.99,zavisno od konstrukcije,velicine i ostalih faktora.Zanima me dali moze na transformatorima snage od 50W-1KW da se izvrsi popravka faktora mocnosti i na taj nacin popravi stepen korisnog dejstva.Znam da zagube u zelezu nemogu da se nadoknade kao i zagube u bakru,ali dali popravkom faktora mocnosti moze se izvuci veca snaga iz istog trafoa,koliko znam to se radi stavljanjem kondenzatora paralelno napajanju,ali nisam siguran dali primaru ili sekundaru? i dali uopste ima opravdanosti za sve ovo?
A Drugo u svim onim izlaganjima Slavenka koga veoma uvazavam i postujem kao i sve ostale clanove na forumu,prilikom proracuna transformatora nigde nije spomenuto da prilikom transformacije napona primar/sekundar,ima gubitaka i da prilikom odredjivanjem napona na sekundaru treba uzeti u obzir i gubitke u trafou i grecu da bi dobili trazeni napon,koliko ja znam to nisu male zagube recimo ako je trafo 100W a 18VAC sekundar, struja treba da bude 5.5A, a savetuje se da struja na primaru bude veca od preracunate za X1,2 bas zbog gubitaka(na netu),kao i napon : pri punom opterecenju napon pada cak za 2,8VAC + 2X1V za dve diode ,to je skoro 5V gubitaka X 5,5A=27,7W disipacije,koja odlazi nepovratno i onda trafo moze da se iskoristi do 72,3W, stim sto je preporucljivo da 10-20% trafo ima lufta-rezerve snage, tako da bi iskoristljivost takvog trafoa bila realna i pozeljna oko 60W-za audio pojacivace ali i za druge potrosace,pri manjem opterecenju manja je i disipacija napon na diodama moze biti i 0,7V umesto 1V pri manjim opterecenjima kao i napon gubitaka u bakru i zelezu na oko 2V pa onda ukupna disipacoja ce biti 2V+2X0,7V=3,4VX5,5A sekundar=18,7W ,te je moguce iskoristiti 81,3W + 10% rezerve za trafo ,to je 70W.
Znaci trafo od 100W moze se iskoristiti 60-70W njegova snaga ,30-40W ide na disipaciju u trafou i diodama,odnosno sto je vece struja to je veca i disipacija, tako da je bolje da bude veci napon a manja struja i onda su manji i gubitci......
Moja prica je u smeru da se mora voditi racuna o gubitcima da bi se prilikom premotavanja trafoa uzimajuci gubitke u proracun dobio na kraju potreban napon.
Ovo sam i ucio, ali sam dosta od ovoga nasao na internetu,gde su uradjeni i eksperimenti pr.trafo 100W elit 4700uF, pa onda gubitci,napon sekundara ,talasnost napona ....,pa isti trafo a veci elit(naravno da ide grec u ispravljackoj sekciji), i na kraju veci trafo 500W a elit 4700, i na kraju elit 10000uF,tako da lepo moze da se uvidi optimum,potrebni trafo i elit.
Mozda bi bilo korisno reci ,mada je bilo dosta reci na forumu, ali evo malo posto se prilikom izrade trafoa doticemo posle izrade grec i elit kao deo ispravljacke i filterske sekcije, da grec treba da bude klasika 35A i napon barem 400V,a elit za audio pojacivace minimum 2000uF a pozeljno je 3500uF po amperu struje za talasnost napona 2V -sto je prihvatljivo i ekonomicno a moze se ici i veci odnos kapaciteta udvajanje (2X,3X 3500uF...ako bas neko zeli , ali nema potrebe),a trafo barem 2X veci od snage pojacala,pozeljno X2,5 kao optimum do X3,5 kao velika benificija i high end u AB klasi.Znaci ovo sve vazi za pojacivace u AB klasi.Literatura: Elliot,Pass,.....Nadam se da nisam mnoge zbunio i ugnjavio-ali ova tema je uvek aktuelna. Pozdrav!
Blago onome ko zna da ne zna, a hoce da zna.
Covek se uci dok je ziv, pa opet lud umre.